Ve? je otrcana fraza da u bodybuildingu i opte u fitnessu 70-80% uspeha ovisi o ishrani. U ali znaju re?i da se mii?i pripremaju u kuhinji, a ne u teretani. Nije samo vano koliko jedemo, nego i to i kada. Zapravo, vebanje je najlaki deo, to zna?i nedeljno oko sat, sat i po vremena zanimacije. Razvijanje obi?no stane usled neodgovaraju?e ishrane i koli?inski nedovoljnog odmaranja i kvalitetnog odmora, to zapravo trai 24 ?asovnu panju.
Ako biste sada upitali nekoga, ko je donekle upu?en u bodybuilding i fitness, koji su najvaniji obroci s gledita bodybuildinga, ve?ina bi odgovorila - doru?ak i obrok nakon treninga. U tome ima istine, me?utim, ne smijemo zaboraviti na vanost jela i pre treninga. U ovom ?lanku ?emo govoriti o jelu pre i nakon treninga.
Konzumiranje hrane pre i nakon treninga ima presudan zna?aj s gledita rezultata u teretani, odnosno regeneracije nakon treninga i razvitka. Ima nekoliko pravila koja se odnose na oba obroka. Npr. i pre kao i nakon treninga konzumirani se obroci u osnovi moraju sastojati od ugljenih hidrata i belan?evina. Masti kod oba obroka trebamo izbegavati, jer uspore probavu, to pre i nakon treninga nikako ne elimo. Esencijalne masne kiseline, koje su potrebne organizmu, trebamo unositi tokom drugih obroka. Me?utim isplati se konzumiranje druge vrste ugljenih hidrata i druge vrste belan?evina pre i nakon treninga. U daljem delu ?lanka, pisa?u o ovim razlikama i pokuati dati odgovore na pitanja. Jelo nakon treninga je komplikovanije pitanje, ima vie toga za objasniti, zato ?emo o tome opirnije pisati.
Jelo pre treninga odre?uje da li ?e neko biti sposoban na treningu odraditi maksimum, da li ?e imati onih dodatnih ponavljanja, ili posti?i ve?u teinu, to ?e tokom odmaranja naterati mii?e na superkompenzaciju.
Jelo pre treninga osigurava da dizanju tegova ne pristupimo s 'praznim rezervoarom'. Sigurno se ve? dogodilo da ste otili gladni u teretanu, niste jeli 5-6 sati, setite se koliko snage ste imali i uporedite s time, kada ste pre treninga imali 1-2 sata vremena za dobru porciju, naravno ne preveliku i ne premasnu, i potom zapo?eli s treniranjem. Ogromna razlika!
Uzmite obrok 1-2 sata pre treninga (oni s brzim metabolizmom 1 sat pre treninga, oni sa sporijim 2 sata pre treninga).
30 minuta pre treninga uzmite odgovaraju?e dodatke ishrani.
ta treba jesti pre treninga? Jelo pre treninga mora sadravati u najve?oj meri ugljene hidrate koji 'sporo sagorevaju', tj. one koji osiguraju neko due vreme kontinuirano energetsko snabdevanje mii?a. To su tzv. ugljeni hidrati s niskim glikemijskim indeksom. Najbolji takav ugljeni hidrat su zobene pahuljice, slatki krumpir, sme?a ria, hleb od integralnog brana, itd. Nikako ne elimo pre treninga brzo pove?anje e?era u krvi i veliki inzulinski vrh, te nakon toga brzi pad, ba onda kada bismo krenuli s vebanjem. Potreban je ugljeni hidrat, ?ija je apsorpcija dostatna do kraja treninga.
Jelo pre treninga svakako treba sadravati i belan?evine. Potrebno je dati prednost onima koje se sporo apsorbuju. Moemo konzumirati krto meso, jaja ili kazein (kao dodatak ishrani ili u obliku sira). Belan?evine takve vrste nakon konzumiranja dre povien nivo aminokiselina u krvi tokom nekoliko sati. To se ne moe zanemariti, jer treniranje samo po sebi razara belan?evine u mii?ima.
Ima stru?njaka koji predlau, da ako vreme trajanja naeg treninga prelazi 100 minuta, uvrstimo i malo masti (naravno, one dobre i nezasi?ene masti) u nae jelo pre treninga, kako bi malo produili vreme apsorpcije. Pre treninga moemo pojesti i neto vo?a. Puno je vitamina koje smanjuje gr?enje mii?a.
Ali nije potrebno mnogo jesti prije treninga, 40-50 grama ugljenih hidrata i 30-40 grama belan?evina je vie nego dovoljno. Previe jela ?e isto tako usporiti probavu i opteretiti eludac. Najbolje je ako u elucu nema hrane kada zapo?injemo sa treningom.
Ima dodataka ishrani koje je uputno uzeti pre jela. Ovde spadaju:
stimulansi, koji pove?aju mentalno fokusiranje i energiju - kofein, tirozin, niacin, ginkgo biloba, acetil L-karnitin, ginseng, itd.
stimulansi prokrvljenosti - arginin-alfa-ketoglutarat, arginin-etil-ester, arginin-ketoizokaroat, citrulinmalat, nikotinska kiselina, itd.
multivitaminski kompleksi i drugi antioksidanti - moe i nakon treninga,
kreatin - isto i nakon treninga.
Proizvo?a?i dodataka ishrani olakavaju nau situaciju tako to proizvode proizvode koji sadre sve nabrojene delotvorne materije, ne treba ih posebno nabaviti. To su jako korisne 'Pre-Workout' formule, ali moramo prekontrolisati da li sadre sve, to nam je potrebno (ako ne, trebamo dopuniti sa stvarima koje nedostaju).
Nakon treninga postoji period u trajanju od dva sata koji je od presudnog zna?aja na kvalitet regeneracije, odnosno u kojoj meri ?e se superkompenzacija odvijati za vreme odmora. Za ta dva sata se odigrava vrlo brza i delotvorna upotreba hranjivih materija u organizmu. Nakon treninga mii?i su kao sundjer, samo upijaju hranjive materije, zato je vrlo vano ta i koliko pojesti u ta dva sata. Po mom miljenju, u ta dva sata treba ugurati dva obroka.
to mi zapravo elimo neposredno nakon treninga? Sa treningom smo iscrpili glikogenske zalihe mii?a, njih treba to bre napuniti. Glikogeni su uskladiteni ugljeni hidrati (u mii?ima i u jetri). To je gorivo mii?a. Ako ga nema dovoljno, funkcionisanje mii?a nije optimalno, odnosno, mii?i ?e krenuti sa razgradnjom molekula belan?evina, kako bi na taj na?in doli do goriva, dakle, po?e?e 'troiti' same sebe. Kada su mii?i puni glikogena, njihov izgled je puniji, zategnutiji (zahvaljuju?i tome, to 1 gram ugljenih hidrata vee oko 4 grama vode u mii?ima - u mii?u, a ne ispod koe, izgled ne?e biti vodenast).
Koliko ta?no ugljenih hidrata treba konzumirati nakon treninga? Verujem da je ve?ina vas ?ula za Dana Duchainea, koji je bio jedan od najpoznatijih gurua u svetu bodybuildinga (naalost, ve? je umro). On je smatrao da u fazi pove?anja mase (dakle, ne tokom skidanja kila) unutar dva sata nakon vebanja treba uzeti 2 grama ugljenih hidrata po kilogramu bezmasne telesne mase. Vano je da ne ra?unamo s ukupnom teinom, nego od toga
oduzmemo procenjenu koli?inu masti. Jedan ?ovek od 100 kila pored 15 %-nog odnosa telesnih mast treba uzeti 170 grama ugljenih hidrata unutar dva sata nakon treninga. To je od prilike u skladu s miljenjem Chrisa Aceta (drugi guru ishrane) koji je ?oveku od 90 kilograma predloio uzimanje dnevno 600 grama ugljenih hidrata, s time da mu je savetovao da jednu ?etvrtinu toga konzumira nakon treninga. Drugi stru?njaci savetuju manje: 0.8 - 1.2 grama po kilogramu telesne teine (onima, koji definiu mii?e, donja grani?na vrednost je merodavna, dok onima koji rade na razvijanju mii?a, gornja grani?na vrednost). Naprotiv, ima onih koji - kao to je Mauro Di Pasqule, koji je tako?e ugledni stru?njak - uzimanje ugljenih hidrata nakon treninga uope ne smatraju vanim u pogledu razvijanja mii?a, ali su ti ljudi ujedno glasnogovornici dijete s niskim ugljenohidratnim sadrajem.
Ako organizam ?oveka pre?e na ishranu na bazi masti i belan?evina (uz malo ili ?ak sa skoro nula ugljenih hidrata), tada biohemijski procesi unutar tela nisu sasvim isti, kao kod tradicionalne bodybuilderske ishrane ' mnogo belan?evina, mnogo ugljenih hidrata, malo masti'. To bi mogla biti tema posebne studije, tako ?u u ovom ?lanku ostati uz metode ' mnogo belan?evina, mnogo ugljenih hidrata' priznaju?i kako u nekim slu?ajevima dijeta na bazi ketogenskih belan?evina-masti moe biti delotvorna, primera radi kada moramo mraviti na brzinu. Bilo je pokuaja tokom eksperimenta ujediniti ova dva pristupa. Dan Duchaine je u svojoj knjizi Bodyopus predloio dijetu u kojoj tokom pet dana u nedelji treba pratiti nula ugljenih hidrata, mnogo masti i mnogo belan?evina (ali ne previe, jer je organizam sposoban od belan?evina napraviti ugljene hidrate), dok u preostala dva dana (najbolji je vikend za to) mnogo ugljenih hidrata i belan?evina treba uzimati uz nula masti. U ta dva dana propisuje svakih dva sata konzumiranje ugljenih hidrata (?ak i no?u).
Koliko ugljenih hidrata trebamo uzimati je jedno pitanje, a drugo je ta, ako elimo posti?i optimalne rezultate. Najbolje reenje je te?ni maltodekstrin i dekstroza, u 50:50 odnosu. Ali zapravo ne treba komplkovati, odgovara bilo koji napitak sa e?erom. Nije greka, predloio sam konzumiranje e?era. e?er je problemati?an ako ga pre?esto i u neodgovaraju?em vremenu konzumiramo. Nakon treninga treba uzimati ugljeni hidrat koji je brz i rezultuje inzulinski vrh. Nemojmo zaboraviti da je inzulin 'transporter' hranjivih materija i ima vanu ulogu u spre?avanju nastanka negativne azotne ravnotee. Sli?na je situacija i ujutro kada ustanemo. Nakon 7-8 sati gladovanja (spavanja) naa glikogenska skladita su skoro prazna, tada je preporu?ljivo uzimanje jednostavnih ugljenih hidrata.
Mnogi jedu vo?e nakon treninga, jer i u vo?u ima e?era, kao i drugih korisnih materija. Ako po svakoj ceni elimo jesti vo?e nakon treninga (to nije najbolje reenje) odaberimo ono u kojem ima vie glukoze nego fruktoze. Jer, naime, fruktoza samo polako die nivo e?era u krvi, i samo je jetra sposobna uskladititi ih u obliku glikogena, mii?i ne. Trebamo pojesti vo?e s visokim glikemijskim indeksom, kao to su banana i gro?e. Vlakna u vo?u ne ?ine dobro u apsorpciji hranjivih materija.
Paralelno sa punjenjem glikogenskih skladita imamo jo jedan cilj neposredno nakon treninga - poimeni?no stimulisanje belan?evinske sinteze, odnosno spre?avanje proteolize (razgradnje belan?evina). Unos belan?evina u odgovaraju?oj koli?ini i kvalitetu od presudnog je zna?aja ako ne elimo nae telo dovesti u kataboli?no stanje. Prema miljenju nekih stru?njaka, nakon vebanja moe biti iskoriteno 50% vie proteina nego kod ostalih obroka. Ako pri normalnim obrocima konzumiramo 30-40 grama belan?evina, neposredno nakon treninga mirno moemo uneti 50-60 grama. Mnogi proizvo?a?i dodataka ishrani u 90-im godinama su postigli uspeh jer su u formule koje zamenjuju obrok (MRP - Meal Replacement Powder) stavili po obroku 45-50 grama belan?evine, dok je jo bila nairoko rasprostranjena zabluda kako je ljudski organizam u stanju odjednom svariti samo 30 grama belan?evina, o bilo kojem obliku se radilo. Ima onih koji predlau da neposredno nakon treninga nae jelo (odnosno, napitak) bude u 2:1 odnosu ugljeni hidrati:belan?evine. Pri pove?anju mase ovo se ?ini dobrim pravilom, primera radi, 80 grama ugljenih hidrata i 40 grama belan?evina (?ovek od 80 kilograma - odnosno po kilogramu telesne teine 1 gram ugljenih hidrata). Pri definisanju mii?a radije pribliimo taj odnos na 1:1 (40 grama ugljenih hidrata i 40 grama belan?evina). No, nije svejedno niti kakve belan?evine uzimamo neposredno nakon treninga. Suprotno konzumiranju obroka pre treninga, sada moramo koristiti one koje se najbre apsorbiraju i koje se u potpunosti daju iskoristiti. A to su proteini mle?ne surutke. Postoji mnogo vrsta na tritu. Najkvalitetniji su izolati. Ono ?ega se moramo ?uvati neposredno nakon treninga su masti i vlakna. I masti i vlakna uspore apsorpciju hranjivih materija. Ono to moe biti korisno u neko drugo doba dana, nakon treninga moe biti neproduktivno.
Nakon treninga je preporu?ljivo uneti hranjive materije u obliku napitka koje su potrebne za brzo punjenje glikogenskih skladita, za spre?avanje razgradnje belan?evina, odnosno za stimulisanje belan?evinske sinteze. Istraivanja jednoglasno dokazuju kako se iz teku?ih dodataka ishrani, koji sadre belan?evine koje brzo varimo (mle?na surutka) i jednostavne ugljene hidrate (dekstroza, maltodekstrin, Vitargo) hranjive materije mnogo bre apsorbiraju, nego iz ?vrstih jela sli?nog hranjivog sadraja. Jednoj teku?oj formuli je potrebno oko 30-60 minuta za kompletnu apsorpciju, ?vrstoj hrani 2-3 sata. Ne moemo dovoljno ?esto naglasiti kako to vie ugljenih hidrata i belan?evina dospeva nakon treninga u mii?e, naa ansa za razvijanje mii?a i potpunu regeneraciju je ve?a. Nije preporu?ljivo nakon treninga shake napraviti s mlekom ili vo?nim sokom. Ostanimo kod vode. Masno?a u mleku, odnosno kazein, te fruktoza u vo?nom soku tada nisu korisni.
Mnogo dodataka ishrani najefikasnije je konzumirati neposredno nakon treninga. Ovdje spadaju npr. kreatin (koji nije tetan niti pre treninga) i glutamin tako?e, ali je tada jako korisno unositi i vitamine i mineralne materije, posebno antioksidante protiv slobodnih radikala. Radi pove?anja inzulinske osetljivosti koristan je unos hroma i alfa-liponske kiseline. Na izvanredan na?in potpomae proteinsku sintezu ako nakon treninga uzimamo aminokiseline razgranatog lanca (BCAA).
Kako za oko sat vremena na digestivni sistem zgotovi shake nakon treninga, vreme je za slede?i obrok. Dopuna teku?inom je jo uviek vrlo vana, zato uz ovaj obrok pijemo mnogo vode, ali jelo neka bude u ?vrstom obliku. Potrebno je jesti isto ono to smo i pre treninga jeli, s time da sada moemo vie pojesti. Dakle, moemo jesti ugljene hidrate i belan?evine koje se sporo apsorbuju. Koli?ina ugljenih hidrata i belan?evina neka bude sli?na, kao to je bila u shakeu nakon treninga. Najbolje je krto meso s riom ili slatkim krompirom i neto povr?a. Pojedimo npr. gove?i odrezak, s ?ime ?emo uneti u na organizam dodatni kreatin.
To si, to pojede. Nemojmo olako uzimati to unosimo u organizam. Samo zbog toga, to smo se umorili na treningu, ne?emo biti mii?aviji. Ako ne unosimo gradivne materije, ne?emo izgraditi 'ku?u'. I videli smo, nije svejedno, kada i koje gradivne materije unosimo. Postoji period (dva sata nakon treninga) kada su 'zidari' jako vredni. Tada im moramo pod ruke sloiti osnovne materije koje se odmah mogu iskoristiti. Ishrana bodybuildera zahteva celodnevnu panju, ali nije nemogu?e nau?iti. Moramo biti na?isto s osnovama, a nakon toga nam pomae zdrav razum. Sre?om, industrija dodataka ishrani je mnogo napredovala proteklih 15 godina i plasirali su na trite zaista efikasne proizvode i kombinacije proizvoda, koji su znatno olakali anaboli?nu ishranu. Ako na nov?anik dozvoljava, koristimo ove proizvode, ali uvek odaberimo pouzdane marke!